Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen dodijelila je portfelj zaštite životne sredine i okeana najmlađem povjereniku u istoriji EU.
Radi se o litvanskom ministru ekonomije i inovacija, 28-godišnjem Virdžinijusu Sinkevicijusu.
Riječ je o resoru koji će biti zadužen za pronalazak odgovora na goruće probleme budućih glasača.
Litvanski ministar u utorak je kao jedini predstavnik grupacije Zelenih i službeno nominovan za komesara, piše Euractiv.
Uprkos tome što je Fon der Lajenova promijenila službeni naziv portfelja i reč “ribarstvo” zamijenila “okeanima”, Sinkevicijus će u novembru naslijediti veći dio resora kojim je do sada upravljala malteška komesarka Karmenu Vela.
Ako mu zastupnici Evropskog parlamenta narednih nedjelja poklone svoje povjerenje, Sinkevicijus će koristiti iste platforme, kao i glavne direktorate Komisije, prenosi B92.
“On je 28-godišnjak koji dokazuje da je Evropa spremna da mladoj generaciji povjeri ključne zadatke”, izjavila je Fon der Lajenova tokom predstavljanja komisije.
Virginijus Sinkevicijus je 2016. godine postao poslanik u litvanskom parlamentu. Član je litvanske Seljačke stranke koja pripada grupaciji Zelenih, uprkos tome što do sada nije bila njihov službeni član.
Fon der Lajenova je, ipak, naglasila da će pravi šef u ekološkoj politici Evropske unije narednih godina ipak biti njen izvršni potpredsjednik Frans Timermans, kojem je povjerila i Evropski zeleni sporazum. Objasnila je, pri tom, da će ekološka politika biti usko povezana s portfeljima poput ekonomije i ribarstva, zato što ce to biti sastavni dio Evropskog zelenog sporazuma.
Ostali prioriteti njegovog mandata, poput ambicije da Komisija ostvari cilj nulte stope zagadjenja, biće pod direktnim nadzorom Fransa Timermansa. Ipak, najmladji član Evropske komisije neće biti samo stažista, već će medju glavnim zadacima svog portfelja imati pitanje bioraznolikosti, strategiju plastike i ribarstvo.
Preciznije, Sinkevicijus bi mogao biti zadužen za smišljanje nove Strategije za bioraznolikost za period do 2030. godine, što bi moglo promijeniti pravac zaštite životne sredine, posebno u kontekstu poljoprivrede.
Dugoočekivani Akcijski plan za cirkularnu ekonomiju nalazi se visoko na ljestvici prioriteta, stoga se očekuje da će biti sastavni dio evropske šire industrijske strategije.
U tom smislu, litvanski komesar bi mogao da saradjuje sa portfeljem francuske kolegice Silvije Gulard pri ostvarenju ciljeva za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Ako je suditi po pismu u kojem je predsjednica komisije definisala obveze Sinkevicijusovog portfelja, od njega se najveći angažman očekuje u sektoru ribarstva i to uprkos tome što će se njegov mandat uglavnom oslonjati na onaj prethodni, prenosi Blic.
Litvanac bi mogao da bude zadužen za nadzor posljednje etape reforme Zajedničke ribarske politike, koja bi trebalo da bude dovršena do 2022. godine.
U sklopu tog dokumenta, treba da se definišu statusi protivzakonitog, neregulisanog i neprijavljenog ribolova, a mogao bi se čak zabraniti i uvoz ribarskih proizvoda kao sastavni dio trgovinskog sporazuma izmedu EU i Vijetnama.
Naime, Evropska unija je 2017. godine uvela sistem “žute karte” kojim kažnjava države s praksom ilegalnih ribarskih aktivnosti. Taj mehanizam je prvi put korišćen protiv Vijetnama, kao upozorenje prije “crvene karte” kojom bi se zabranio uvoz morskih proizvoda iz te azijske države.
Agencije
