Nova direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva poručila je danas zavađenim zemljama da zaborave svoje nesuglasice i pripreme jedinstven odgovor na najozbiljniju prijetnju globalnoj ekonomiji još od vremena finansijske krize koja se dogodila prije jedne decenije.
U prvom zvaničnom obraćanju otkako je postala direktorka MMF, Georgijeva je ukazala da je svijet suočen sa sinhronizovanim usporavanjem rasta, zbog čega je neophodan sinhronizovani odgovor, prenosi britanski list Gardijan.
Georgijeva je, uoči godišnjeg zasijedanja MMF u Vašingtonu sljedeće nedjelje, rekla da ekonomisti Fonda očekuju sporiji rast u gotovo 90 odsto zemalja svijeta u ovoj godini.
– Dok raste potreba za međunarodnom saradnjom, volja za uključivanjem u tu saradnju je sve manja – ocijenila je Georgijeva.
Ona je rekla da je pribjegavanje centralnih banaka niskim kamatnim stopama, u nastojanju da se podstakne privredna aktivnost, dovelo do nagomilavanja korporativnog duga, zbog čega postoji rizik od neizmirivanja duga u visini od 19.000 milijardi dolara u slučaju velike ekonomske krize.
– Globalna ekonomija je sada suočena sa sinhronizovanim usporavanjem. Ovo sveobuhvatno usporavanje znači da će rast ove godine pasti na najnižu stopu od početka decenije. Sljedeće nedjelje ćemo objaviti prognoze za svjetsku ekonomiju koje će sadržati naniže revidirane projekcije za 2019. i 2020. Godinu – poručila je Georgijeva.
Globalne perspektive su, prema njenim riječima, pomračene zbog niza problema poput trgovinskih sporova, geopolitičkih tenzija i Bregzita.
Georgijeva je istakla da je globalna trgovina gotovo došla do zastoja i da svi gube u trgovinskom ratu, aludirajući na spor SAD i Kine. Trgovinski sukobi bi, prema njenim riječima, mogli da smanje globalni bruto domaći proizvod za oko 700 milijardi dolara do 2020. godine ili za oko 0,8 odsto BDP.
– To je otprilike jednako cjelokupnoj privredi Švajcarske – navela je Georgijeva.
– Sada je vrijeme za zemlje koje imaju budžetski prostor da primjene ili da budu spremne da upotrebe snažne budžetske podsticaje da bi doprinijele jačanju tražnje i rasta – dodala je ona.
Kao primjere je navela Njemačku, Holandiju i Južnu Koreju, koje bi, prema njenom mišljenju, mogle da povećaju potrošnju na infrastrukturu i istraživanje i razvoj, što bi doprinelo podsticanju ekonomske aktivnosti.
Agencije
