100 dana nakon izbijanja epidemije korona virusa u Njemačkoj jedno je sigurno: Njemačka je za sada dobro prošla. A možda nešto pozitivno i ostane za budućnost.
U Njemačkoj je od izbijanja epidemije prije 100 dana zabilježeno osam umrlih na 100.000 stanovnika. Istovremeno SAD bilježi 20, Velika Britanija 43, a Španjolska 54 umrla na 100.000 stanovnika. Direktor državnog epidemiološkog instituta Robert Koch, Lothar Wieler zaključuje kako je zaštita stanovništva u Njemačkoj uspjela. Ovaj uspjeh se pripisuje činjenici da su vlasti reagovale vrlo brzo nakon pojave epidemije.
I dok su neki državnici, poput brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara covid-19 nazivali običnom gripom, njemačka kancelarka Angela Merkel je zemlju ciljano odvela u stroge ali ne prestroge mjere koordinišući pritom poteze 16 saveznih pokrajina što nije jednostavan zadatak. Za svoje ponašanje Merkel je, ne samo kod kuće, nego i u inostranstvu dobila mnoge pohvale.
Paralelno s mjerama borbe protiv širenja zaraze, njemačka vlada je organizovala finansijsku pomoć posrnuloj ekonomiji. Za razliku od Italije ili Španije, Njemačka već godinama ostvaruje proračunski plus koji joj dozvoljava obilnu pomoć. Samo je Savezna agencija za zapošljavanje nakupila 28 milijardi evra rezervi koje sada dobro dođu za finansiranje skraćenog radnog vremena.
Pojačan zdravstveni sistem
Usput je i zdravstveni sistem pripremljen na rastući broj pacijenata. Iako je Njemačka u poređenju s ostalim zemljama već i prije bila u prednosti kada je u pitanju broj kreveta na intenzivnoj njezi, na počeku izbijanja pandemije se dodatno investiralo u povećanje kapaciteta. Dodatni kapaciteti su oslobođeni za pacijente zaražene korona virusom.
Daljnji važni aspekt je povećanje kapaciteta testiranja. Tu se decentralizuje i nekima preraštrkani njemački zdravstveni sistem sa 16 pokrajinskih ministarstava i preko 400 lokalnih zdravstvenih ureda pokazao ne kao mana nego prednost. Savezni ministar zdravstva Jens Spahn je izrazio zadovoljstvo što teret borbe protiv pandemije ne leži samo na njegovom ministarstvu. Još jedna prednost u poređenju s centralistički vođenim državama.
Njemačka disciplina?
I Stefan Grünewald, autor specijalizovan za ispitivanje javnog mnijenja i vladin savjetnik, je uvjeren kako se Njemačka u međunarodnom poređenju dobro ishrvala s pandemijom. Jedna od njegovih knjiga se bavi i tipičnim osobinama Nijemaca. Jedna od ovih osobina je posljednjih sedmica došla do izražaja.
“Tipično njemački je visok stepen discipliniranosti”, ističe Grünewald poznati kliše o Nijemcima. Nijemci su poznati i po tome da si brzo mogu unijeti strukturu u svakodnevicu. Slično je reagovala i politika koja brzo “pronašla nove strukture”.
No Grünewald isto tako u Nijemcima vidi i svjetske prvake u putovanjima, manjim i većim. Zato je politika, kako kaže, građanima uvijek tokom krize dopuštala barem male izlete u prirodu i šetnje i nikada nije pomišljala na potpuni “Lockdown” kakav je bio na snazi u Španiji ili Italiji.
Uzlet za demohrišćane
Ispitivanja su pokazala da su građani od samog početka podržavali vladine mjere. Podrška aktualnoj vlasti vidljiva je i u naglom porastu popularnosti Hrišćansko-demokratske unije Angele Merkel. CDU nije godinama uživao 40 odsto podrške građana kao što je trenutno slučaj.
No bezrezervna podrška mjerama vlade posljednjih dana gubi na snazi. Sve su češće rasprave o opravdanosti ustrajanja na strogim mjerama usprkos niskom broju zaraženih. Mnogi se pribojavaju da bi ekonomija moglo platiti previsoku cijenu. Sada i pojedine savezne pokrajine na svoju ruku ublažavaju mjere. Epidemiolozi to podržavaju i ukazuju na različitu situaciju u različitim saveznim pokrajinama.
Nova iskustva
I demoskop Grünewald primjećuje blagu polarizaciju. Njegov institut Rheingold trenutno radi na jednoj studiji koja se bavi pitanjem dobitnika i gubitnika u ovoj krizi. U gradovima poput Berlina su u međuvremenu redovni protesti protiv vladinih mjera na kojima se okuplja čudna mješavina lijevih i desnih teoretičara zavjere, ezoterika ali i političkih ekstremista.
Ali usprkos tomu prevladava dojam jedne disciplinovane zemlje čiji građani kreativno reagiraju na nove okolnosti. Susjedi koji su se inače jedva pozdravljali, sada čavrljaju na distanci i organizuju pomoć onima kojima je ona potrebna. Restorani su se brzo preusmjerili na prodaju hrane i pića “za ponijeti”. “Banalne radnje poput šetnje, uređivanje vrta ili igranje društvenih igara je odjednom dobilo novu dimenziju”, kaže Grünewald.
Iskustvo da je dovoljno malo da bi se čovjek osjećao dobro će, barem se tako nada ovaj autor, ostati i nakon koronakrize.
(DW)
